Glavna tužiteljica Haškog tribunala, Carla del Ponte danas je u okviru redovnog šestomjesečnog obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, kazala da se medjunarodna zajednica već deset godina igra mačke i miša sa Karadžićem i Mladićem. Za to cijelo vrijeme, kako je rekla, mačke su uglavnom birale da budu zasljepljene, da grebu jedne druge, i dozvole miševima da bježe iz jedne rupe u drugu. Vrijeme je za mačke da konačno skinu maramu sa očiju, rekla je Carla del Ponte.
Svim obavještenim promatračima je jasno da prvih godina, nakon izdavanja optužbi, nije bilo političke volje, bilo od lokalnih vlasti u Republici Srpskoj ili Srbiji, bilo od medjunarodnih snaga u BiH, da uhapse Karadžića i Mladića. Smatralo se da bi njihovo hapšenje moglo podkopati stabilnost u BiH, i sigurnost medjunarodnih snaga. Veoma je dobro dokumentirano da su se, dvije godine nakon što su optuženi, Karadžić i Mladić slobodno kretali u Republici Srpskoj. Karadžić je davao intervjue i vodio Partiju i državne poslove uz puno znanje medjunarodne zajednice. Mladić je čak učestvovao u vojnim ceremonijama.
Medjunarodna zajednica se već deset godina igra mačke i miša sa Karadžićem i Mladićem. Za to cijelo vrijeme, mačke su uglavnom birale da budu zasljepljene, da grebu jedne druge, i dozvole miševima da bježe iz jedne rupe u drugu. Vrijeme je za mačke da konačno skinu maramu sa očiju, rekla je Carla del Ponte.
Vrijeme je za medjunarodnu zajednicu i lokalnu vlast, posebno u Republici Srpskoj, i Srbiji i Crnoj Gori da poduzmu koncentrirane akcije da nadju mjesto gdje se bjegunci skrivaju, da ih upase i izruče Haškom sudu. Vrijeme je da mačke zaustave to mišije izrugivanje, rekla je Carla del Ponte.
Da bi se to i ostvarilo Glavna tužiteljica Haškog tribunala je predložila tri mjere, na čijem sprovodjenju, kako je rekla, radi posljednjih mjeseci.
Prvo, uspostavljanje mehanizma razmjene informacija medju onima koji su uključeni u obavještajne aktivnosti, posebno izmedju BiH i Srbije i Crne Gore, a medjunarodni akteri konačno moraju suradjivati i dijeliti informacije sa Haškim sudom.
Drugo, sadašnje napore na rasturanju mreže koja štiti Karadžića i Mladića treba agresivnije sprovoditi. Njen ured, rekla je, u konataktu je sa Sjedištem NATO-a i EUFOR-a u Sarajevu, i rade na zajedničkom programu u tom kontekstu.
Treće, države Srbija i Crna Gora, i BiH moraju se držati odgovornim što nisu priveli pravdi Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Na kraju krajeva to je njihova odgovornost i medjunarodna zajednica želi da ograniči svoju umješanost na podršku u tom procesu.
Od haških optuženika izvan domašaja Srbije i Crne Gore i BiH, Carla del Ponte je spomenula Vlastimira Djordjevića, bivšeg generala policije u Srbiji, optuženog za zločine protiv kosvskih Albanaca 1999. godine. Njen ured, kako kaže, je izvjestio ruske vlasti o njegovoj konkretnoj adresi u Moskvi.
Djordjević nije jedini koji je pobjegao u Rusiju. Drugi optuženi kao Gojko Janković, Vujadin Popović i nedavno Sredoje Lukić su privedeni u Hag iz Rusije, a početkom juna ured Carle del Ponte je ruskim vlastima dostavio informacije o drugom bjeguncu, Draganu Zelenoviću, za kojeg se, takodjer, vjeruje da je u Rusiji.
Drugi optuženik koji čeka sudjenje u Hagu je Milan Lukić, uhapšen u Buenos Airesu, zahvaljujući suradnji vlasti Srbije i Crne Gore i Argentine.
Trojica preostalih bjegunaca: Goran Hadžić, Zdravko Tolimir i Stojan Župljanin su unutar domašaja Srbije i Crne Gore.
Nažalost suradnja Srbije i Crne Gore sa Hagom je posljednjih mjeseci pogoršana. Nema ozbiljnog dobro kooridiniranog plana hvatanja bjegunaca. Civilne vlasti u Srbiji su danas priznale da je Vojska, kao institucija, štitila Ratka Mladića sve do pred kraj maja 2002. godine.
Na Kosovu, njen ured ima teškoća u pristupu dokomentima UNMIK-a, a prijetnje svjedocima su veliki problem na Kosovu i imaju ozbiljan uticaj na sudske procese, rekla je Carla del Ponte.
U svom govoru, dijelom izrečenim, a u cijelini pismeno dostavljenim članovima Vijeća sigurnosti, ona se zahvalila vladama Hrvatske i Španije na hapšenju i privodjenju Ante Gotovine u Hag.
