Zvanični Brisel je naglašeno uzdržan u reakciji na sporazum koji su u Washingtonu postigli bh politički lideri- sem obećanja, zvaničnici u centru evropskih institucija očekuju i konkretne korake u prilagodjavanju Bosne i Hercegovine zahtjevima integracijskog procesa sa EU.
Poučeni, valjda, dosadašnjim iskustvom, zvaničnici u Briselu nisu jutros požurili sa komentarima sporazuma koji su u Washingtonu postigli lideri bh političkih stranaka. Tako iz kabineta visokog predstavnika Javira Solane, umjesto komentara, stiže obećanje da će sporazum biti detaljno proučen, imajući na umu, sa jedne strane, potrebne, a sa druge, mjere čija je realizacija moguća do navedenih rokova.
Podsjeća se da Unija nema namjeru da insistira na rješenjima, ali da svaku priliku koristi za upozorenje- ukoliko želi da uspješno vodi pregovore i ostale faze približavanja Evropi, zemlja mora biti bolje organizovana, sa jasno izraženim moćima vlade, predsjednika i parlamenta i to sve mora koštati znatno manje nego sada.
Svi u Briselu se slažu da su ustavne izmjene neophodne- medjutim, upozorava Nicholas Whyte iz Medjunarodne krizne grupe, ne treba očekivati nikakve dramatične promjene u Daytonskoj strukturi:
"Očigledno je da su ustavne reforme u BiH neophodne, ali to je nešto što bi trebalo da bude dizajnirano i provedeno od strane stanovnika zemlje. Iskreno, bio bih iznenadjen ukoliko bi se to znatnije razlikovalo od sadašnjeg ustrojstva".
U svakom slučaju, ozbiljnije reakcije Unije na dogovor bh političara treba očekivati narednih dana- u petak ujutro, 25. novembra, dakle, istog dana kada će započeti pregovori sa Sarajevom, u Briselu će se na tribini o Daytonu, pored ostalih, sastati i visoki predstavnik EU, Javier Solana i bh premijer, Adnan Terzić. Biće to prilika za Solanu da najavi svoj put u Sarajevo, planiran za 5. decembar, kao i da se razmijene poruke i postignu prvi dogovori vezani za, kako je to nedavno primjetio evropski komesar za proširenje, Olli Rehn, "završetak faze Daytona, a početak faze Brisela".
