Kako bismo naprijed krenuli s mirom i progresom, mi se sada moramo pomaknuti izvan okvira koji je stvoren prije deset godina. Slaba, podijeljena država je mogla biti prihvaćena 1995, ali danas, 2005-te, Bosni je potreba jača, energičnija država, koja će biti u stanju da radi za dobro gradjana i da osigura nacionalni interes. Dragi prijatelji, kako bismo zgrabili priliku koju nam pruža 21. stoljeće, mi moramo transformirati Dejton - ovo je danas izmedjuostaloga kazala americki drzavni sekretar Condoleezza Rice na svecanom rucku koji je organizirala za BiH delegaciju, americke zvanicnike i mnogobrojne druge goste, i dodala kako u ovom izazovu koji stoje pred BiH, kao i uvijek do sada, svi ljudi u BiH znaju da mogu računati na Ameriku.
Gospodja Rice je potom rekla da lideri i narodi u BiH već neko vrijeme rade na transformiranju Dejtona - oni rade na stvaranju jedinstvene policije, na osiguranju zajedničkih granica kako bi uspješnija bila borba protiv terorizma i trgovine ljudima. No, lideri BiH su se složili s nama da su potrebne dodatne promjene. Drzavni sekretar Rice je potom nastavila:
Na našem juttrošnjem sastanku oni su još jednom potvrdili svoju preuzetu obavezu da krenu s procesom ustavnih reformi i da ih završe do marta 2006. -e kako bi stvorili jače efikasnije demokratske institucije koje će gradjanima i zemlji dati sposobnost da se spremno sučele s izazovima ulaska u modernu Evropu. Ovo je povijesni korak, kazala je državni sekretar Rice, u modernizaciji dejtonskog Ustava. Provodjenje ove obaveze je od ključne važnosti ako BiH želi postići puni cilj : integraciju u evro-atlantske institucije. Medjutim, ovdje mora biti potpuno jasno: kako bi BiH uživala punu integraciju, BiH se mora u potpunosti sučeliti s demonima svoje prošlosti; ovdje posebno mislim na hitnu potrebu, koja je davno morala biti završena - predaje pravdi ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Rice:
Nikada nećemo zaboraviti srebrenički masakr i američka pozicija prema tome jasna je i bezkompromisna : svaka zemlja na Balkanu mora uhapsiti svoje ratne zločince , ili za njih nema budućnosti u NATO savezu. Zato mi je drago što su ranije jutros srpski lideri javno saopćili svoju neopozivu obavezu da pohapse i prebace u Den Haag Karadžića i Mladića. To su ohrabrujuće riječi, ali one sada moraju voditi ozbiljnoj akciji. Ne može više biti nikakvih isprika i nikakvih odlaganja - deset godina je dovoljno dugo.
Američka nada u BiH , zaključila je gospodja Rice, inspirirana je širokom vizijom Evrope - cijele i slobodne , mirne. Ta vizija je već, kazala je Condoleezza Rice, postignuta sa zemljama istočne Evrope i Baltičkog regiona, a jednog će dana u potpunosti inkorporirati i zemlje Balkana.
Ona je inace ranije zajedno sa predsjedavjućim predsjedništva BiH Ivom Mirom Jovićem odala počast trojici američkih diplomata, Robertu Fraiseru, Nelsonu Drew-u i Josephu Kruzelu, trojici članova Holbrookovog pregovaračkog tima , koji su 18. augusta 1995 godine tragično izguubili živote na Igmanu. Udovice trojice diplomata i njihova djeca i rodbina , uz brojne prisutne , uključujući bivšeg američkog državnog sekretara Madeline Albright, bivšeg ambasadora u Makedoniji, Christophera Hilla, američkog ambasadora Douglasa McClehanya, bivšeg ambasadora u Sarajevu Clifforda Bonda, tročlano bh predsjedništvo, premijera Terzića i vjerske zvaničnike. Tom prilikom je gospođa Rice kazala:
Danas kada se osvrćemo na deset godina mira u BiH , važno je da se sjetimo ovih Amerikanaca koji su položili najvišu žrtvu kako bi se ostvario mir. Bob Fraiser, Nelson Drew i Joseph Kruzel bili su na prvoj liniji ovog istorijskog poduhvata.Gospođa Rice ja kazala da je nagrada pod nazivom Bob Fraiser, koja se dodjeljuje za liderstvo i diplomaciju, jučer dodijeljena Bilu Burnsu ,ambasadoru u Ruskoj federaciji . Gospođa Rice je kazala da danas, zbog njihovog rada i požrtvovanja, njihova vizija demokratskog mira u BiH postaje stvarnost.
Na kraju ceremonije je održan i minut šutnje u pomen poginulima.
Američki državni sekretar Condoleeza Rice i njen bosanskohercegovački kolega Mladen Ivanić su , također u State Departmentu, potpisali dva vrlo važna sporazuma između dvije zemlje.Prvi sporazum između Sjedinjenih Država i BiH se odnosi na status snaga, pojačavanja suradnje na polju obrane, pristupa i korištenje objekata i područja u BiH, dok se drugi sporauzm o otvorenom nebu odnosi na suradnju u polju civilne avijacije i avio saobraćaja.
