Senat Sjedinjenih americkih država je uputio službeno izvinjenje zbog ne prihvatanja zakonskih regulativa prije više decenija koje bi linčovanje okarakterizirali federalnim kriminalnim djelom. Izvinjenje je zakašnjelo za jedne, sporno za druge, ali je to ipak znak da se zemlja pomjera u pravcu ispravljanja grešaka načinjenih u prošlosti, u vrijeme borbi za gradjanska prava.
Nakon osamdesetih godina devetnaestog vijeka, skoro pet hiljada Amerikanaca, muškaraca, žena i djece su linčovani u Sjedinjenim Američkim Državama.
Većina cu bili crnci, najveći dio sa juga, regije koja je imala neuspješni pokušaj da se odcijepi od Sjedinjenih država sredinom 60-tih godina devetanestog vijeka, kako bi sačuvala instituciju ropstva.
James Allen, autor knjige “ Bez svetilišta”, tvrdi da je u to vrijeme, Kongres pokušao, ali nije uspio, da prihvati više od 200 zakonskih regulacija koje bi linčovanje imenovali federalnim kriminalnim djelom. Te regulacije su odbili senatori iz južnih saveznih država.
Oni su ovo obstruirali. Senat ima više krvi na svojim rukama jer to nije zaustavio, kaze gospodin Allen.
Senat je konačno uputio službeno, ali ne i jednoglasno izvinjenje. Više od dvadeset senatora su odbili da im se pridruže, neki od njih su Senatori iz države Misisipi Trent Lott i Thad Cochran, koji nisu bili prisutni tokom glasanja.
Izvinjenje puno znači barem jednoj porodici u Abbeville-u u Južnoj Karolini. Bilo je to ovdje, 1916 godine, na gradskom trgu, kada je prosperitetnog farmera, crnca, linčovala rulja od više od stotinu ljudi. Philip Crawrofd kaze da je njegov pradjed odbio prihvatiti cijenu pamuka koja mu je bila ponudjena i pri tome napravio grešku raspravljajući se sa prodavacem, bijelcem.
“ Vukli su ga oko trga nekoliko puta, a potom na igralište gdje su ga linčovali i ustrijelili, kaže gospodin Crawford.
Ali u Philadelphia-ji u Mississppi-ju, ispravljanje starih nepravdi znači ponovno otvaranje slučaja u kojem su nestala trojica aktivista za gradjanska prava, koji su ovdje ubijeni prije više od četiri decenije.
Dvadeset prvog juna 1964 godine, James Chaney, Andrew Goodman i Michael Schwerener, su nestali dok su sprovodili istragu požara u jednoj crkvi na podijeljenom jugu. 44 dana kasnije, vlasti su pronašle njihova izudarana i ustrijeljena tijela u automobilu koji je izvučen iz močvare. Užasnutost ovim dogadjajem bila je prekretnica u borbi pokreta gradjaskih prava kao i inspiracija za hollywoodski film “Paljevina u Mississipy-u”
Sada, četrdeset jednu godinu kasnije, osamdesetogodišnjak, Edgar Ray Killen će biti prvi kojem će se suditi za ova ubistva.
Gospodin Killen i dalje tvrdi da je nevin.
“Optužen sam za ubistvo nekoga za koga nisam ni znao da postoji, dok mediji nisu počeli pisati o njihovom nestanku.”, kaže Ray Killen.
Sudjenje je još jedan bolni podsjetnik prošlosti ovog grada, mada je za mnoge gradjanje, bijelce i crnce, ovo sudjenje od velikog značaja.
Jerry Mitchel je reporter lokalnih novina.
“Mislim da je značaj ove optužnice i sudjenja zapravo u tome što država Mississippi ispituje svoju prošlost.”, kaže Jerry Mitchell.
Sudjenje kao i izvinjenje Senata je možda došlo sa zakašnjnjem, ali zvaničnici vlade Sjedinjenih dražava kažu: bolje ikad nego nikad.
