Linkovi

U Nišu, centar za hitna stanja ili ruska špijunska baza?

  • AP

Nezavršena siva betonska zgrada u Nišu, blizu aerodroma, koja služi kao mjesto za obuku i uvježbavanje, sadržu uskladištenu opremu za hitnu pomoć u nesrećama, a u prostoriji koja je komandni centar nalaze se veliki nadzorni ekrani. Da li je to centar za hitnu pomoć koji vodi Rusija, kao što tvrdi Moskva, ili je to istaknuta baza kremaljskih špijuna u centru Balkana?

Dok je Srbija još uvijek vrlo bliska s Rusijom, kod njenih susjeda raste nepovjerenje u namjere Moskve i njenu prisutnost, posebno u bivšim državama sovjetskog bloka - Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.

Ako je to vojna baza, onda bi ona bila prvi takav potez Kremlja u Evropi izvan bivšeg Sovjetskog Saveza od propasti Varšavskog pakta, ranih devedesetih godina prošlog stoljeća.

Zapadni analitičari kažu da je baza - koju zajednički vode vlade Srbije i Rusije - odgovor Kremlja na širenje NATO saveza u regiji.

Svaka država oko Srbije je ili članica tog saveza ili to želi postati.

Ruski partner u vođenju centra je rusko Ministarstvo za hitna stanja, moćna polu-vojna institucija čije aktivnosti uključuju pomoć u prirodnim nesrećama i katastrofalnim stanjima, ali i izvođenje poslova za ruske službe sigurnosti.

To ministarstvo je već dugo prisutno u Srbiji, pomažući u deminiranju i čišćenju ne-esplodiranih naprava od bombardiranja Srbije koje je vodio NATO 1999.

Na ceremoniji otvorenja centra 2012, Sergej Šoigu - tada ruski ministar za hitna stanja, a sada ministar obrane - rekao je da su dugotrajne spekulacije da Rusija želi napraviti vojnu instalaciju u Srbiji - "čista izmišljotina".

Zvaničnici NATO-a odbijaju komentirati o prirodi te baze; samop kažu da ih ne brine previše njena uloga što god da je. Evropska Unija kaže da kad Srbija postane članica bloka, kao što želi, morat će se pridružiti programima za hitnu pomoć Evropske Unije i odbaciti ruske.

Tokom nedavne posjete takozvanom "Rusko-srbijanskom humanitarnom centru", malo je bilo vidljivih znakova da se on koristi za bilo što drugo uz borbu protiv poplava, požara i drugih prirodnih nesreća.

Snimke na nadzornim ekranima, pokazane reporterima Associated Pressa, uglavnom su dolazile sa kamera postavljenih unutar objekta.

U skladištu je bilo jedno vozilo hitne medicinske pomoći, ruski džip Lada-Niva, upakirani šatori, gumeni čamci i oprema za gašenje požara.

Ruski ko-direktor baze, Vjačeslav Vlasenko kaže da je centar daleko od toga da bi bio opremljen za špijuniranje susjedne Rumunjske, gdje su nedavno postavljeni američki presretači protiv balističkih projektila, ili Kosova, gdje se nalaze mirovne snage NATO saveza i jedna američka baza.

"Nije moguće promijeniti namjenu centra u špijunski centar. To je mali pogon, osoblje čine samo tri državljana Srbije i pet Rusa i nitko više," kaže Vlasenko.

Srbija - tradicionalni ruski saveznik - također se želi priključiti Evropskoj Uniji, ali balansira na liniji između Zapada i Rusije te je odbila sudjelovati u sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske Unije protiv Moskve zbog akcija Rusije u Ukrajini.

Rusija se snažno protivi mogućem članstvu Srbije u NATO savezu, a bombardiranje Srbije 1999. ogorčilo je njeno stanovništvo protiv Zapada.

To se vidi i u podijeljenim reakcijama stanovnika Niša na upit što misle o prisutnosti Rusije u njihovom gradu.

XS
SM
MD
LG