Nedavni događaji u Istočnoj Evropi i rastuće napetosti s Rusijom oživili su rasprave oko proširenja NATO saveza, što Rusija smatra provokacijom. Pitanje se aktualizira pripremama lidera NATO-a za summit početkom jula u Varšavi. Više - u prilogu Janeta Bojadžijevskog.
Kako je Crna Gora počela proces akcesije s NATO savezom, pitanje budućeg proširenja saveza ponovo je u prvom planu za zemlje Balkana i drugdje. Za Makedoniju, koja je na samim vratima NATO-a, postati članom saveza je jedini izbor, kaže njezin ministar obrane.
ZORAN JOLEVSKI, MINISTAR OBRANE MAKEDONIJE: "Što je više NATO-a na jugoistoku Evrope, to je prosperitetniji i stabilniji Balkan."
Uz proširenje saveza, razmještanje NATO snaga u Baltičkim zemljama, Poljskoj i Rumunjskoj bit će glavni fokus dolazećeg summita u Varšavi. To razmještanje je vrlo značajno, kaže bivši američki ambasador pri NATO-u, Kurt Volker.
KURT VOLKER, DIREKTOR INSTITUTA MCCAIN: "To je signal svakome, uključujući Rusiju, da je NATO spreman braniti svoje članice. To je jako, jako važno. To je u srži odvraćanja, to pokazivanje volje da se poduzmu takvi koraci, to je kritično... čak i sa smanjenjem obrambenih budžeta i smanjenjem američkog sudjelovanja, taj je korak veoma važan."
No, potez NATO-a da postavi snage na svom istočnom krilu i proširenje broja članica, ruski lider Vladimir Putin smatra prijetnjama.
KURT VOLKER, DIREKTOR INSTITUTA MCCAIN: "Njegov cilj je da navede NATO na povlačenje. On želi podijeliti Evropu, podijeliti NATO, natjerati NATO da ustukne, da ne štiti članice koje su susjedi Rusije. Veoma je važno da NATO to ne prihvati."
Rusija je odgovorila na NATO-ovo fokusiranje na istočno krilo odlukom da postavi tri divizije - 30 hiljada vojnika - na svoje zapadno i južno krilo do kraja ove godine.
