Linkovi

Gotovo 46 milijuna ljudi živi u modernom ropstvu


Velika većina ih je u Indiji, Kini i Pakistanu. Australijska Fondacija Walk Free - u prijevodu ''Budi slobodan'' - objavila je to u svom izvještaju u Londonu. Ova organizacija želi da vlade i biznisi učine više da okončaju sistem eksploatacije - koji ne štedi ni djecu.

Indija je najveća demokratska država u svijetu. Više od 800 milijuna od ukupno milijardu i 200 tisuća stanovnika registrirani su glasači. Unatoč tome, Indija ima više robova nego ikoja druga zemlja danas - preko 18 milijuna, prema posljednjem Globalnom indeksu ropstva.

''U Indiji imaju nasljedne oblike ropstva. Već dugo vremena postoje ruralni oblici poljoprivrednog ropstva. Iako Indijci puno rade da to razriješe, to je veliki problem iz njihove prošlosti,'' kaže profesor Kevin Bales, glavni autor izvještaja Globalni indeks ropstva.

Indeks koji prati prisilni rad, dužničko ropstvo, prisilne brakove i seksualnu eksploataciju u 167 zemalja svijeta, periodično objavljuje australska zaklada Walk Free.

''Ropstvo znači da osoba ne može otići iz mjesta u kojem se nalazi; ili joj je oduzeta putovnica ili se njoj ili članu njene obitelji prijeti nasiljem. Zbog toga se ona ne može pomaknuti s mjesta i - što je možda još gore - tretira ju se na isti način na koji se ljudi odnose prema stoki,'' tvrdi Andrew Forrest, predsjedatelj Zaklade Walk Free.

60 posto modernih robova u svijetu nalazi se u azijskim zemljama. Nakon Indije, to su Kina i Pakistan.

U ovim tvornicama opeka u južnom Pakistanu, muškarci, žene i djeca rade za nadnicu koju nikad ne vide.

''U dugovima sam. Morali smo uzeti pozajmicu da bi nahranili vlastitu djecu. Dugujem 40 do 50 tisuća rupija, odnosno između 600 i 700 američkih dolara. Taj dug neću otplatiti dok sam živ. On će prestati kad umrem zbog strašno visoke inflacije,'' žali se Ranjhan, prisilni radnik u tvornici opeka.

Njegov poslodavac zadržava sva primanja radnika u ime duga i samo im priskrbljuje hranu. Ljudi širom svijeta nalaze se u sličnim bezizlaznim situacijama.

''Prisilni rad veliki je problem svugdje u svijetu. Neprestano pronalazimo radnike migrante, osobito kućne pomoćnice, ali i radnike na gradilištima, koji su izloženi prisilnom radu. A postoje i zemlje koje sistemski nameću prisilni rad - na primjer Sjeverna Koreja i Uzbekistan, na poljima pamuka,'' pojašnjava Wolfgang Buetner iz organizacije Human Rights Watch u Njemačkoj.

Zagovornici pozivaju kompanije koje posluju u tim zemljama da se pobrinu da se njihovi lokalni partneri pridržavaju zakona o radu. Pritom, međutim, naglašavaju da se stvari mogu poboljšati samo koordiniranom vladinom kampanjom.

XS
SM
MD
LG