Linkovi

Potraga za životom u svemiru brodom veličine poštanske marke


Britanski fizičar Stephen Hawking, milijarder Jurij Milner, porijeklom Rus, i osnivač Facebooka, Amerikanac Mark Zuckerberg objavili su jučer da pokreću ambiciozni program istraživanja svemira u potrazi za životom u svemiru. Milner osigurava stotinu miliona dolara za projekt razvoja svemirske letjelice veličine kompjuterskog čipa koja bi putovala u neki drugi zvjezdani sistem i poslala informacije natrag na Zemlju unutar jedne generacije. Više - u prilogu Zlatice Hoke.

Projekt, nazvan Breakthrough Spaceshot, zamišlja slanje čitave flotile majušnih robotskih svemirskih letjelica u najbliži zvjezdani sistem, što je Alpha Centauri. Milner je pokazao prototip na press konferenciji u New Yorku.

JURIJ MILNER, INVESTITOR: "To je star-čip, ljuskica težine nekoliko grama koja sadrži kamere, fotonske mlaznice, opremu za opskrbu energijom, navigaciju i komunikaciju."

Milner kaže da čip, veličine poštanske marke, neće koštati više nego iPhone. Zajedno sa svjetlosnim jedrom, on će činiti - nanoletjelicu. Čitavo jato tih majušnih letjelica bilo bi izbačeno u daleki svemir snopom snažnih laserskih zraka i putovalo bi mnogo dalje nego bilo koja ranija svemirska letjelica.

Ljudi već dugo zamišljaju život na drugim planetama i međuzvjezdana putovanja, ali tek ih mali broj vjeruje da je to ostvarivo za našeg života. Kozmolog Hawkins je optimist da bi se udaljenost između Zemlje i sistema Alfa Centauri - oko 40 bilijuna kilometara! - moglo preći unutar jedne ljudske generacije.

STEPHEN HAWKING, FIZIČAR: "Vjerujem da je ono što nas čini jedinstvenima - transcedencija naših ograničenja. Gravitacija nas drži na tlu, ali ja sam upravo letio za Ameriku."

Američki naučnik Freeman Dyson kaže da možda ne moramo ići tako daleko.

FREEMAN DYSON, FIZIČAR: "Prostor između nas i Alfa Centauri nije prazan, to nije ogromna rupa koju treba preći da bi se našlo nešto zanimljivo s druge strane. Upravo suprotno: između su hiljade svemirskih tijela."

Dyson vjeruje da je vjerojatnije da bi život bio otkriven na nekom asteroidu ili drugom manjem galaktičkom tijelu, a ne na planeti. Čak i tako, putovanje do bilo kojeg od njih potrajalo bi najmanje 20 godina. Poduzetnici vjeruju da mogu krenuti s misijom za dvadesetak godina. Tada bi trebalo najmanje četiri godine da bilo kakva informacija bude emitirana natrag na Zemlju.

AVI LOEB, PROFESOR ASTRONOMIJE, UNIVERZITET HARVARD: "Cilj nam je angažirati ljude širom svijeta, naročito mlade koji će dočekati to vrijeme."

Osoba rođena ove godina mogla bi biti u svojim pedesetim kad se to dogodi, osim ako neka prijelomna nova tehnologija ne ubrza čitav proces.

XS
SM
MD
LG