Linkovi

Belgija i Francuska - problemi s integracijom imigranata


Teroristički napadi u Briselu i Parizu izazvali su mnogo razmišljanja u oba oba glavna grada o tome mkako bolje integrirati siromašne, etničke zajednice odakle potječu mnogi od terorista. Ali, što ustvari znači integracija u današnjoj mijenjajućoj multikulturalnoj Evropi? Za Glas Amerike, Lisa Bryant razmatra to pitanje u briselskoj četvrti Molenbeek i u pariškom predgrađu Sevran.

Molenbeek je samo pola sata hoda udaljen od historijskog centra Brisela, ali, na mnogo načina, on je u drugom univerzumu. Tu živi skoro desetak raznih nacionalnosti, premda Marokanci dominiraju migrantskom zajednicom. To je mjesto frustriranih nada i visoke nezaposlenosti.

THOMAS DEVOS, JES STREET EDUKATOR: "Kad slušamo mlade, mnogi od njih se ne osjećaju dijelom društva. Kažu da za njih ništa nema, nema posla, nema pristojnih stanova."

Lokalna udruženja, kao što je Jes, grupa za poticanje mladih, pokušavaju to promijeniti. No, oni su usočeni s još jednom realnosti - reputacijom Molenbeeka posljednjih godina kao evropskog rasadnika radikalizma.

Molenbeek je mjesto kamo su se vratili džihadisti iz Sirije i gdje su neki od osumnjičenika za terorističke napade u Parizu i Briselu odrasli.

Za neke Belgijance, napadi - a i sam Molenbeek - odraz su neuspjeha njihove zemlje da integrira svoju veliku zajednicu imigranata.

BERTRAND PIERSON, BIZNISMEN: "Ljut sam... što smo mi učinili? Što su žrtve učinile? Ništa."

Stručnjaci kažu da realnost nije tako jednostavna. Mnogi muslimanski imigranti se osjećaju Belgijancima... čak i ako se ne osjećaju uvijek prihvaćenima.

LARBI ARBAOUI, IMIGRANT IZ MAROKA: "Da, osjećam se dijelom stigmatiziran, kao i mnogi drugi. Ali samo uskogrudni ljudi tako misle. Vjerujem da zajedno moramo ići naprijed. Prvo trebamo prestati marginalizirati mladež u getoima, tako da se ne osjećaju uvijek odbačeni."

Izvještaji sugeriraju da mladi Belgijanci u novije vrijeme dobivaju SMS poruke da se bore protiv Zapadnjaka. Ali za neke mlade u Molenbeeku, briselski napadi su osobno pitanje.

AYOUB BAKKIOUI, STANOVNIK MOLENBEEKA: "Ti ljudi nemaju religiju. Moja rođaka je bila na aerodromu, ona je muslimanka, i ona je također bila ranjena."

Thomas Devos: "Možda su prije bili: ma da, to nije tu. Ali sada, to je tu. Obitelj je pogođena. Ljudi koje znaju su pogođeni. Ljudi do kojih im je stalo su pogođeni."

Isti konflikti postoje i u susjednoj Francuskoj. Kao i Belgija, i ona ima veliku sjevernoafričku imigrantsku zajednicu. Te zemlje se smatraju dvjema vodećim evropskim izvoznicama džihadista u Siriju i u Irak.

ALEXANDRE PIETTRE, EKSPERT ZA ISLAM, ISSRC-ORS UNIL: "Ta djeca druge i treće generacije ne osjećaju se stvarno Francuzima. Problem leži u nesposobnosti ove zemlje da se suoči sa svojom povijesti i da stvori zajedničku povijest."

Danas, neki francuski političari tvrde da u Francuskoj postoje deseci Molenbeeka - uključujući i neka od zloglasnih predgrađa imigranata s niskim primanjima. Sevran, na samo pola sata vožnje podzemnom željeznicom od Pariza, jedno je takvo predgrađe.

Neki stanovnici Sevrana se žale na rastuću radikalizaciju. Nedavno je zatvorena jedna ekstremistička džamija.

Ali gradonačelnik Stephane Gatignom kaže da je problem radikalnog islama veći od samo jednog grada - treba se protiv njega boriti na čitavoj teritoriji. A to znači da na mjesta poput Sevrana i na integraciju treba gledati drugačije.

STEPHANE GATIGNOM, GRADONAČELNIK SEVRANA: "Ovdje se stvari stvaraju. Stvari se stvaraju u smislu kulture, sporta i biznisa. To je upravo ono što znači otvoreno društvo. Ono što Francuska predlaže je zatvoreno društvo."

Lokalni aktivist i poduzetnik Yacine Hilmi se slaže. On opisuje posjet Sjedinjenim Državama.

YACINE HILMI, PODUZETNIK: "Čak i novopridošli stranci kažu: Ja sam Amerikanac. Postoji osjećaj patriotizma i pripadanja koji je drukčiji nego u Francuskoj, nažalost."

I u Molenbeeku i u Sevranu ljudi vjeruju da treba naći nove odgovore u borbi protiv radikalizacije. Dijelom to znači priznavanje društvenog amalgama koji definira Francusku i Belgiju danas i stvaranje osjećaja pripadanja... i četvrti i naciji.

XS
SM
MD
LG