Linkovi

Kontaminirana hrana ugrožava život i zdravlje ljudi

  • Joe Capua

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se najmanje 600 miliona ljudi razboli od kontaminirane hrane, te da 420 hiljada ih i umre uslijed konzumiranja takve hrane.

Svjetska zdrvstvena organizacija kaže da prvi put do sada postoje predvidjanja o globalnoj opasnosti od bolesti koje dolaze od hrane i priznaje da to zista ne izražava tačno cijeli opseg problema.

Studija se bazira na tome da su bolesti koje dolaze iz hrane uzrokovane sa 31 agensom, kao što su bakterije, virusi, paraziti, toxini i kemikalije. Postoji više od 200 agenasa koji izazivaju takve bolesti. Uprkos desetogodišnjem istraživanju 100 experata tačne informacije o većini tih agenasa i dalje ne postoje, tako da nisu ni uključene u prvi izvještaj.

Dr. Kazauaki Miyagishima je direktor odjela za bezbjednost hrane i zoonoze, što su bolesti koje se prenose za životinja na ljudska bića.

Do sada je opseg oboljenja koja dolaze od hrane i njihov utjecaj na ljudsko zdravlje bio nepoznat.

On ove bolesti opisuje kao nevidljive duhove. Vrlo je teško napraviti razliku izmedju bolesti koje se prenose vodom, ili hranom jer su simptomi vrlo slični.

Miyagishima kaže da je skromna procjena po kojoj ima 600 miliona slučajeva oboljenja godišenje, što je svaki deseti stanovnik na svijetu. Od preko Ć400 000 smrtnih slušajeva, 125 000 su djeca. Mnogi su mladji od 5 godina.

"Mi smatramo da je stvarni opseg još veći, ali ne mogu vam reći koliko veći." - kaže Dr. Miyagishima.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da bolesti koje se vežu sa dijarejom su više od polovine globalnih bolesti koje se prenoste hranom. Obično su uzrokovanje konzumacijom sirovog ili nedovoljno kuhanog mesa, jaja, svježeg povrća i mliječnih proizvoda koji su kontaminirani kampilobakterom, netipičnom salmonelom i patogenom ešerihijom koli.

Drugi faktori su tifusna groznica, hepatitis A, trakavica i alfatoksin koji se stvara u plijesni na žitaricama koje su neprimjereno uskladištene.

Rizik je veći u zmljena srednjeg i niskog dohotka zbog nečiste vode, loše higijene i neadekvatnih uslova za proizvodnju i uskladištenje hrane. Niži stepen pismenosti i obrazovanja takodjer utječe na problem.

Osim što uzrokuju dijareju i povraćanje, bolesti koje se prenose hranom mogu uzrokovati dugoročna oboljenja kao što su karcinom, zatajenje bubrega i jetre, zatim razni poremećaji mozga i nervnog sustava. Djeca takodjer mogu kasnije u životu imati problema u fizičkom i mentalnom razvoju.

Dr. Miyagishima kaže da su neke regije više a neke manje pogodjene ovim problemom.

U Africi je najveći broj oboljenja koje se prenose hranom. Prema procjenama, na tom kontinentu se svake godine razboli nekih 91 milion ljudi, što je jedna sedmina svih obolelih od ovih bolesti u svijetu.

Afrika nažalost vodi i kada je u pitanju broj ljudi od oko 137 000 koji godišnje umire u Africi od bolesti koje se prenose hranom. To je jedna trećina globalnog broja preminulih. No kada je riječ o broju obolelih od bolesti koje se prenose hranom, po glavi stanovnika - tu vođstvo preuzima Jugoistočna Azija.

XS
SM
MD
LG