Europa je suočena s dvostrukom krizom: ruskom agresijom u istočnoj Ukrajini i mogučnošću da Grčka odbaci uvjete za dobivanje europske pomoći te euro kao svoju valutu.
Te se prijetnje na prvi pogled čine nepovezanima. Međutim, Grčka i Rusija imaju odnos dugoročne suradnje, pojašnjava profesor sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, Ioannis Kokkoris:
''Rusija i Grčka uvijek su imale bliske odnose, uglavnom zbog zajedničke vjere. On seže duboko u povijest. Mi smo se borili i u istim ratovima.''
Novi premijer Grčke jasno je izrazio svoj mirovni stav o sankcijama Europske unije nametnutim Moskvi početkom ovog mjeseca:
''Stalne napetosti, pretvorene u ekonomski rat, ne mogu donijeti nikakav pozitivan rezultat za europski narod. U tom smislu, Grčka i Cipar mogu biti most za mir i suradnju između Europske unije i Rusije.''
Alexis Tsipras izabran je prvenstveno zbog obećanja da će okončati mjere štednje nametnute od Europske unije i ponovno pregovarati o uvjetima financijske pomoći Grčkoj. Ako ti pregovori ne uspiju, grčki ministar obrane rekao je prošli tjedan da bi Atena mogla prijeći na Plan B, odnosno obratiti se Rusiji za pomoć - što bi moglo dovesti do velikog razdora s Europskom unijom i NATO-om.
To je samo prazna prijetnja, kaže Simon Tilford, zamjenik direktora Centra za Europsku reformu u Londonu:
''Smatram da će Rusija doći u iskušenje da im pruži podršku. Ali ona jednostavno nema dovoljno resursa da to i učini. To je zemlja koja i sama prolazi kroz ogromnu ekonomsku krizu.''
I Kina je spomenuta kao potencijalni spasitelj. Državno brodogradilište Cosco iz Pekinga prije pet je godina kupilo pola luke Piraeus za više od pola milijarde dolara. Kineske ambicije da proširi svoj utjecaj trenutno su zakočene, nakon što je nova grčka vlada naznačila da planira otkazati programe privatizacije čiji je cilj bio smanjivanje javnog duga.
''Kina je bila jedna od najvećih pretendenata za kupnju dvije od grčkih luka. A to je sad zaustavila nova vlada. To bi Kini možda dalo poticaj da ugodi novoj grčkoj vladi određenim financiranjem. Ali, budući da je grčki europski dug težak 200 milijardi eura, ne vjerujem da će Kina biti voljna to i učiniti,'' rekao je profesor Ioannis Kokkoris.
Atena je na popis potencijalnih kreditora stavila i Sjedinjene države. Washington je podržao grčki stav protiv daljnje štednje, ali Simon Tilford misli da to ne znači da je spreman izdati ček:
''Predsjednik Obama je u tom smislu stao na stranu Grčke, rekavši da zemlju u krizi ne možete financijski stezati u nedogled...već da se prvo mora ostvariti rast. Amerikanci bi radije izvršili pritisak na Nijemce i ostatak Eurozone kako bi se postigao sporazum nego direktno financirali Grčku, iz istih razloga kao i Kina - ne žele otuđiti ostatak Eurozone.''
Grčka prijetnja da traži podršku izvan Europe - čak i od Moskve - naširoko se vidi kao posljednja u igri traženja koncesija putem riskantnih poteza. No, analitičari upozoravaju da, ukoliko se Grčka izbaci iz Eurozone, ekonomski očaj mogao bi dovesti do drastičnih rješenja.
