Linkovi

SAD: Obje političke stranke zalažu se za smanjenje obaveznih minimalnih kazni za nenasilna krivična djela

  • Jeff Swicord

Vrhovni sud u Washingtonu, D.C.

Vrhovni sud u Washingtonu, D.C.

Politička inicijativa iz 1980-ih godina za strožije kažnjavanje nasilnih kaznenih djela prerasla je u preveliki broj strogo kažnjavanih za manje zločine i dovela Sjedinjene Države do zemlje s najbrojnijom populacijom zatvorenika u svijetu.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, pogledajmo kakva je stopa zatvaranja ljudi u Sjedinjenim Državama. Organizacije za ljudska prava često kritiziraju Sjedinjene Države što imaju najbrojniju populaciju zatvorenika u svijetu. A američke sudnice na udaru su kritika po donošenju neproporcionalno dugih kazni za nenasilna krivična djela. Nakon 30 godina politike koja oštro kažnjava kaznena djela, obje političke strane - i konzervativci i liberali - slažu se da je vrijeme za reformu.

U travnju 1998. godine, blizanci Laurence i Lamont Garrison bili su osuđeni zbog prodaje kokaina. U skladu sa smjernicama za obaveznu minimalnu kaznu, kojima se zaobilazi odluka suca, jedan je odslužio 12, a drugi 14 godina zatvora. Stručnjaci kažu da bi im bilo koji sudac bio dodijelio manje od pet godina.

Sve do danas, Lamont Garrison ostaje pri svojoj tvrdnji da niti jedan od njih dvojice nije kriv:

''Rekli su mi: 'Gospodine Garrison, ovo vam je šansa da sami sebi pomognete.' Ja nisam znao kako, pitao sam ih što su time mislili. Pokušali su me uvjeriti da dobro znam o čemu se radi, da smo nas dvojica prekršili zakon te da im kažem što smo točno radili. Ja sam im rekao: 'Nisam učinio ništa loše pa ni nemamo o čemu razgovarati.'''

Organizacije za ljudska prava često kritiziraju Sjedinjene Države zbog ignoriranja osnovnih pravosudnih načela i donošenja neproporcionalno strogih kazni. Marc Maur, izvršni direktor Projekta za reformu kažnjavanja, je
rekao:

''Stope zatvaranja počele su rasti 1970-ih godina, ali su najveći rast doživjele u 1980-ima, s početkom pokreta koji se zalagao za strogo kažnjavanje kaznenih djela, odnosno za apsolutno određene kazne. Što je zapravo bila politička inicijativa da se pošalje više ljudi u zatvor i da ih se tamo drži duže.''

Namjera je bila da se na taj način kazne počinitelji nasilnih krivičnih djela. Međutim, strogo kažnjavanje počelo se sve više primjenjivati u slučajevima nenasilnih prekršaja, često vezanih uz droge.

Trideset godina kasnije, stopa zatvaranja porasla je za 500 posto. Više od dva milijuna ljudi trenutno zatočenih u Sjedinjenim Državama čine najbrojniju zatvorsku populaciju na svijetu. Mark Maur kaže da duge zatvorske kazne imaju sekundarni učinak u društvu:

''Kad neka osoba završi u zatvoru, to neće negativno utjecati samo na nju, već i na obitelj te osobe. Djeca, na primjer, budu psihološki oštećena zbog gubitka roditelja koji se nalazi iza rešetaka, a da ne govorimo o sramoti i stigmi koja iz toga proizlazi.''

Ovaj kolateralni učinak prouzročio je potrebu za reformom među redovima obaju političkih stranaka.

Michael Barone iz konzervativnog Instituta American Entreprise, komentira:

''Pripadnici konzervativne stranke upitali su se što mogu učiniti kako bi poboljšali ovu situaciju. Zaključak do kojeg su došli je da, ako ne namećemo krivične dosjee ili produžene zatvorske kazne za one koji su počinili nenasilna krivična djela, od minimalne štete po društvo, onda bi možda imali snažniji temelj obitelji.''

''To će bit vrlo spor proces. Apsolutno određenu minimalnu kaznu možete donijeti u 20 minuta, ali ponekad je potrebno 20 godina da se izbrišu posljedice te kazne po kažnjenika,'' dodaje Mark Maur.

Iako se obje stranke u Kongresu zalažu za smanjenje obaveznih minimalnih kazni, glavna odluka bit će za sljedećeg zasjedanja na republikancima, koji imaju većinu i u Senatu i u Zastupničkom domu.

XS
SM
MD
LG