Linkovi

New York: Prosvjednici traže povećanje minimalne satnice

  • Zlatica Hoke

Očekuje se da će se prosvjedi uskoro proširiti cijelom zemljom. Djelatnici različitih zanimanja traže minimalnu satnicu od 15 dolara.

Radnici američkih restorana brze hrane izašli su na ulice, tražeći prosvjedima veće minimalne satnice i ostala prava pri zapošljavanju. Očekuje se da će se prosvjedi, koje je organizirala grupa pod naslovom ''Borba za 15,'' uskoro proširiti cijelom zemljom. Djelatnici različitih zanimanja traže minimalnu satnicu od 15 dolara. Trenutni minimum, koji nalaže savezna vlada, je sedam dolara i 25 centi, iako je većina saveznih država izglasala vlastite minimalne satnice.

Kuhari i blagajnici lanaca restorana brze hrane kao što su McDonald's, Subway, Burger King i drugi, prosvjedovali su u četvrtak pred gradskom vijećnicom u New Yorku, tražeći da im se minimalna satnica povisi na 15 dolara. Mnogi od njih rekli su da moraju imati dva posla kako bi prežvjeli.

Rebecca Cornick, radnica u restoranu brze hrane u New Yorku, kaže:

''Trenutno sam plaćena 8 dolara i 75 centi. Ovdje radim već osam i pol godina, a nisam dobila ni plaću od koje mogu živjeti niti unapređenje.''

Oni koji rade na minimalnoj plaći, koja u državi New York iznosi osam dolara po satu, kažu da od takve zarade ne mogu ni platiti najmninu niti se mjesečno prehraniti.

''Radim između 40 i 50 sati tjedno, a jedva da mogu platiti najam. Moram ovisiti o vladinoj pomoći da bih se prehranio.''

Alvin Major, uposlenik McDonald's-a upravo se vratio iz Danske gdje je za isti posao u istom restoranu dobivao 20 dolara po satu.

''U Danskoj nemaju zakonom određenu minimalnu satnicu, ali radnici u restoranima brze hrane dobivaju 20 dolara po satu. Zašto McDonald's plaća svoje radnike u Danskoj 20, a u New Yorku osam dolara po satu?''

Drugi je prosvjed organiziran u Chicagu, gdje oni na minimalnoj satnici od osam dolara i 25 centi također kažu da ne mogu spojiti kraj s krajem.

Superior McNair, radnica McDonald's-a u Chicagu, kaže:

''Teško je živjeti od takve plaće, osobito u Chicagu. Samo najam za jednosobni stan košta između 850 i tisuću dolara mjesečno. To znači da ne mogu otići ni kod doktora. Ni kod zubara. Ne mogu ništa od toga jer zdravstveno osiguranje nije besplatno. Ne možete uzeti slobodan dan kad ste bolesni, jer vam taj dan neće biti plaćen.''

Gradsko vijeće Chicaga trebalo bi se uskoro izjasniti o prijedlogu gradonačelnika da povisi minimalnu satnicu na 13 dolara do 2019. godine.

Neki mali poduzetnici u gradu kažu da nisu za povećanje minimalne plaće bez subvencija.

''Ako se gradonačelnik izbori za povišicu, a ona nije izvedena na pravi način, mi ćemo morati povisiti cijene. S tim se slažu svi vlasnici radnji,'' kaže vlasnik postolarske radnje u Chicagu.

No, postoje i oni koji smatraju da bolje plaće stvaraju bolje radnike.

Vlasnik jednog frizerskog salona u Chicagu dodaje:

''Kao poslodavac, mislim da je bolje da oko sebe imate dobre ljude koje uvijek stignete obučiti.''

No, prosvjednici tvrde da ih velike kompanije iskorištavaju.

Victor Guzman, radnik McDonald's-a u Chicagu, kaže:

''To nije u redu, jer korporacije zarađuju milijarde, a svoje radnike ne žele pošteno platiti, stoga ne razumijem zbog čega to rade. Mogu nas platiti, ali ne žele.''

Lanci restorana brze hrane kažu da su njihovi restorani uglavnom u vlasništvu neovisnih kompanija koje su odgovorne za satnice njihovih uposlenika.

Organizatori prosvjeda kažu da će demonstracije za podizanje minimalnih plaća uključiti 190 američkih gradova te da će im se pridružiti radnici uposleni u kućnoj njezi i zrakoplovnoj industriji.

XS
SM
MD
LG