U izradi je snažan novi teleskop koji će istraživati misterije svemira. Visoko tehnološka ogledala teleskopa su ključ njegove sposobnosti da proizvede slike koje će uveliko zasjeniti čak i one koje su poslane iz svemira.
Kada bude završen, na kraju ovog desetljeća, Divovski teleskop Magellan - kako se zove novi teleskop - biti će u stanju 'vidjeti' sve do ruba svemira, kaže voditelj projekta Patrick McCarthy. On je prisustvovao godišnjem sastanku Američkog društva astronoma, u Washingtonu, kako bi promovirao projekt među svojim kolegama.
"Naš teleskop ima promjer od 25 metara i čini ga sedam ogledala koja rade zajedno kao jedinstveni optički teleskop. Svako od tih ogledala je promjera 8,4 metara."
Upravo je ta ogromna sposobnost prikupljanja svjetlosti u srži Magellana, omogućavajući mu da zagleda u svemir i traži odgovore na najtemeljnija pitanja.
"Želimo znati kolika je ukupna veličina i kakva je struktura svemira. Od ćega se sastoji? Koje je naše mjesto u svemiru? Ima li drugih planeta koje mogu održati život? Kakva je sudbina i evolucija svemira?"
Teleskop će pružiti slike svemira u razvoju, od njegovih elementarnih čestica pa do bogatog svijeta galaksija, zvijezda i planeta koje vidimo danas.
"A onda kada ih stvarno budemo vidjeli, onda možemo početi gledati kakva im je atmosfera, ima li znakova života ili, u najmanju ruku, biomarkera poput vode, kisika, možda klorofila... A onda, na najvećoj skali, možemo mjeriti povijest širenja svemira i pokušati shvatiti tu misterioznu akceleraciju i pitati se kakva je sudbina svemira za 100 milijardi godina."
Svako ogledalo je proizvod najnovije tehnologije i izrade. Ogroman kalup, u koji stane 20 tona smrvljenog stakla zagrije se na dvije hiljade stupnjeva u peći. Staklo se rastopi i preuzme prirodni parabolični oblik. Potom se ono polako hladi, po jedan stupanj dnevno tokom četiri mjeseca kako bi se izbjeglo naprezanje materijala koje može dovesti do pukotina.
"Nakon četiri mjeseca, otvorimo kalup i vidimo što smo dobili. Upravo smo to napravili na ogledalu broj 3 i ono je prekrasno."
Magellan će biti postavljen na planinskom vrhuncu, u Čileu, i početi raditi 2020. Kada bude potpuno funkcionalan, njegove će slike, kaže McCarthy, biti deset puta oštrije od onih sa svemirskog teleskopa Hubble. Svjestan je, kaže, da ih on možda neće dočekati.
"Takvi projekti traju po čitavu karijeru ili skoro toliko dugo. Ljudi poput mene znaju da će sljedeća generacija biti ona korisnička. Oni će s time praviti otkrića."
Ovaj milijardu dolara vrijedan projekt je najveća privatno organizirana inicijativa za teleskopom u povijesti, a predstavlja globalno partnerstvo između akademskih i naučnih institucija.
Kada bude završen, na kraju ovog desetljeća, Divovski teleskop Magellan - kako se zove novi teleskop - biti će u stanju 'vidjeti' sve do ruba svemira, kaže voditelj projekta Patrick McCarthy. On je prisustvovao godišnjem sastanku Američkog društva astronoma, u Washingtonu, kako bi promovirao projekt među svojim kolegama.
"Naš teleskop ima promjer od 25 metara i čini ga sedam ogledala koja rade zajedno kao jedinstveni optički teleskop. Svako od tih ogledala je promjera 8,4 metara."
Upravo je ta ogromna sposobnost prikupljanja svjetlosti u srži Magellana, omogućavajući mu da zagleda u svemir i traži odgovore na najtemeljnija pitanja.
"Želimo znati kolika je ukupna veličina i kakva je struktura svemira. Od ćega se sastoji? Koje je naše mjesto u svemiru? Ima li drugih planeta koje mogu održati život? Kakva je sudbina i evolucija svemira?"
Teleskop će pružiti slike svemira u razvoju, od njegovih elementarnih čestica pa do bogatog svijeta galaksija, zvijezda i planeta koje vidimo danas.
"A onda kada ih stvarno budemo vidjeli, onda možemo početi gledati kakva im je atmosfera, ima li znakova života ili, u najmanju ruku, biomarkera poput vode, kisika, možda klorofila... A onda, na najvećoj skali, možemo mjeriti povijest širenja svemira i pokušati shvatiti tu misterioznu akceleraciju i pitati se kakva je sudbina svemira za 100 milijardi godina."
Svako ogledalo je proizvod najnovije tehnologije i izrade. Ogroman kalup, u koji stane 20 tona smrvljenog stakla zagrije se na dvije hiljade stupnjeva u peći. Staklo se rastopi i preuzme prirodni parabolični oblik. Potom se ono polako hladi, po jedan stupanj dnevno tokom četiri mjeseca kako bi se izbjeglo naprezanje materijala koje može dovesti do pukotina.
"Nakon četiri mjeseca, otvorimo kalup i vidimo što smo dobili. Upravo smo to napravili na ogledalu broj 3 i ono je prekrasno."
Magellan će biti postavljen na planinskom vrhuncu, u Čileu, i početi raditi 2020. Kada bude potpuno funkcionalan, njegove će slike, kaže McCarthy, biti deset puta oštrije od onih sa svemirskog teleskopa Hubble. Svjestan je, kaže, da ih on možda neće dočekati.
"Takvi projekti traju po čitavu karijeru ili skoro toliko dugo. Ljudi poput mene znaju da će sljedeća generacija biti ona korisnička. Oni će s time praviti otkrića."
Ovaj milijardu dolara vrijedan projekt je najveća privatno organizirana inicijativa za teleskopom u povijesti, a predstavlja globalno partnerstvo između akademskih i naučnih institucija.
