Linkovi

Šta stoji iza Dačićeve ponude za specijalne veze sa FBiH?


Ivica Dačić u Sarajevu, u septembru 2012.

Ivica Dačić u Sarajevu, u septembru 2012.

Bh. analitičari ocjenjuju kako ovakvim inicijativama srbijanska vlast daje prioritet entitetima, a ne državi BiH. Specijalne veze RS i Srbije, osim ispraznih govora, nisu donijele zajedničke privredne i investicione projekte.

Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić, nakon razgovora sa bosanskohercegovačkim premijerom Vjekoslavom Bevandom u Beogradu, ponovo je pomenuo uspostavljanje specijalnih veza Srbije sa Federacijom BiH. Nakon tih veza sa Republikom Srpskom, koje postoje već šest godina i koje su moguće Dejtonskim sporazumom, Dačić bi iste takve i sa drugim bh. entitetom.

Analitičari ocjenjuju kako ovakve inicijative nisu slučajne, jer njima srbijanska vlast daje prioritet entitetima, a ne državi Bosni i Hercegovini. Istovremeno, specijalne veze između Republike Srpske i Srbije nisu donijele zajedničke privredne i investicione projekte, osim ispraznih političkih govora.

Inicijativa srbijanskog predsjednika Vlade Ivice Dačića o specijalnim vezama Srbije i jednog bosanskohercegovačkog entiteta, Federacije BiH, nije nikakva novost. I Boris Tadić, bivši srbijanski predsjednik, imao je iste namjere, no za mandata ih nije uspio sprovesti u djelo. S obzirom na tadašnju, ali i sadašnju indiferentnost u Federaciji BiH, i ova inicijativa je osuđena na propast. No, uprkos tome, nameće se pitanje šta stoji iza takve politike? Za Slavu Kukića, profesora na mostarskom Sveučilištu, dileme nema.

„Što se mene osobno tiče, pokušaj razvodnjavanja ideje BiH kao države i izdizanje značenja entiteta na razinu državnosti“, smatra Kukić.

Dejtonskim sporazumom je predviđeno pravo entitetima da uspostavljaju posebne, paralelne odnose sa susjednim zemljama. Ustav ne prezicira, pravno gledano, da Republika Srpska treba uspostaviti specijalne veze sa Srbijom ili Federacija BiH sa Hrvatskom. Međutim, ono što se u Ustavu BiH navodi je da prije tih specijalnih odnosa moraju biti opšti i dobri odnosi između susjednih država, koji bi se dopunjavali saradnjom entiteta kao unutrašnjih, administrativnih jedinica u Bosni i Hercegovini sa susjedima. Pravni stručnjak Kasim Trnka o tome kaže:
Kasim Trnka

„Sve je svedeno na to da je nacionalni princip u osnovi ne samo državnog uređenja BiH nego i Srbija i Hrvatska, koje su objektivno po ustavu definisane maltene kao građanske države, zapravo izuzetnu pažnju posvećuju upravo nacionalnom interesu Srba u Srbiji, odnosno Hrvata u Hrvatskoj, tako da se to onda proteže i na BiH. A, nažalost, jedan od ključnih elemenata neuspješnog funkcioniranja ustavnog uređenja BiH upravo je u tome što se preferiraju preko svake mjere taj kolektivitet i nacionalni interes, a zanemaruju dimenzije građanskog društva, odnosno kriterija na kojima insistira EU.“

Beriz Belkić, poslanik u bh. parlamentu ocjenjuje:

„Mislim da su te stvari prevaziđene. I ako Republika Srbija, kako verbalno govori, priznaje suverenitet i integritet države BiH, želi joj evropski put itd., ona treba graditi dobre veze sa državom BiH, što podrazumijeva, naravno, uključenost entiteta samom tom činjenicom.“

Unutarnji problem sa posljedicama na okruženje

Bosna i Hercegovina i Srbija se u posljednjih nekoliko godina ne mogu pohvaliti dobrosusjedskim odnosima, u najvećoj mjeri zbog politike koja se vodila u obje zemlje i međusobnih prepucavanja njihovih visokih dužnosnika. Zvaničnici Beograda su posjećivali Banju Luku i obrnuto, a sve u okviru specijalnih veza Srbije i Republike Srpske. No, tokom šest godina, koliko te veze traju, zajednički privredni i investicioni projekti između bosanskohercegovačkog entiteta i susjedne države nisu realizovani.

Osim ispraznih političkih obećanja i sastanaka na kojima se, kako je priznao i srbijanski premijer Ivica Dačić, više grlilo i ljubilo, a ponajmanje radilo, nikakvih rezultata nije bilo.
Miodrag Živanović

„Te veze su isključivo korištene za samoporomociju političkih elita, znači ovdašnjeg SNSD-a i Demokratske stranke u Srbiji gospodina Borisa Tadića“, kaže novinar portala Buka Dragan Bursać.

Za ovakav odnos susjeda prema Bosni i Hercegovini, kako navodi Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Univerzitetu, odgovornost snose i bosanskohercegovački političari i njihova razjedinjenost u svakom pogledu. On navodi i primjer:

„Kad pogledamo ulogu našeg šefa države, dakle tročlanog Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva, svako od njih ponaosob, jednostavno uopšte ne dolaze na polovinu teritorije svoje države, a kamoli da u ime države da sarađuju sa susjednim državama i sa drugim zemljamam u Evropi. To je taj teški strukturalni poremećaj - i poremećaj u glavama ljudi. Možemo se upitati zašto bošnjački član Predsjedništva ne bi došao u Banju Luku, ili u bilo koji drugi grad RS-a. I obratno - da član Predsjedništva iz RS-a ode u opštine i u gradove Federacije, što da ne? Problem je, ja mislim, najviše u nama. Zato sam pomenuo i ovaj unutarnji problem BiH, koji se sam po sebi onda odražava i reflektuje na ovo što nas okružuje.“

Za razliku od Srbije, Hrvatska do sada nije potpisala sporazum o specijalnim vezama sa bilo kojim bh. entitetom. Istina, bivši predsjednik te zemlje Franjo Tuđman nastojao je da ih ostvari sa Federacijom BiH, no za njegova života to se nije ostvarilo. Dolaskom novih političkih snaga u Hrvatskoj, to pitanje više nikada nije potezano, a glavni motiv Hrvatske su dobrosusjedski odnosi sa Bosnom i Hercegovinom, što bi, kako ocjenjuju naši sagovornici, trebao biti i motiv susjedne Srbije.
Preuzeto od "RSE"
XS
SM
MD
LG