Linkovi

BiH

Sulejman Redžić, ekolog koji je želio bolju BiH


Sulejman Redžić

Sulejman Redžić

Akademik, profesor, zagovornik zaštite okoline i zagovornik zajedničkog života koji bi BiH donio napredak sahranjen je u Sarajevu nakon što je nesretnim slučajem izgubio život u 59-oj godini života.

U srijedu je sahranjen doktor akademik Sulejman Redžić, pofesor i bivši dekan Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Svoja znanja iz oblasti ekologije i zaštite čovjekove okoline prenosio je studentima još nekolicine sarajevskih fakulteta, ali i na univerzitetima u Tuzli, Zenici i Bihaću.

Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH-a, te predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. Profesor Redžić poginuo je nesretnim slučajem u 59-oj godini života.

Redžić je svoj život doslovno poklonio Bosni i Hercegovini. Na ovom prostoru se školovao, diplomirao i doktorirao, postao iznimno cijenjeni stručnjak u oblasti ekologije i zaštite čovjekove okoline.

Taj je predmet godinama vodio na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, čiji je, takođe, bio dekan. Svoje ogromno znanje i spremnost da ga podijeli sa studentima, nudio je na još nekoliko sarajevskih fakulteta, ali i na univerzitetima u Tuzli, Zenici i Bihaću. Na većini ovih visokoškolskih i naučnih ustanova izvodio je i postdiplomsku nastavu.

U naučnim krugovima ostaće zapamćeno izuzetno razuđeno područje njegovog interesovanja, od ekologije, preko biogeografije, zaštite čovjekove okoline, računajući naravno i globalnu ekologiju, te njezino planiranje, ali i širenje ekološke kulture.

Podaci govore kako je profesor Redžić objavio više od 200 ozbiljnih naučnih radova koji zauzimaju značajna mjesta u referentnim časopisima i citirani su u publikacijama i radovima brojnih stranih i domaćih autora. Naravno, neprocjenjivo blago ostavio je ljudima koji se za ove oblasti ne interesuju isključivo nauke radi.

Njegovi su brojni članci na veoma popularan, a autoritativan način, maltene svakodnevno približavali ovu materiju svijesti običnog čovjeka, posredno ga učeći kako ono što smo posudili od budućnosti moramo i sačuvati generacijama koje dolaze. Na tom planu, posebno mjesto zauzima iznimno gledani televizijski serijal “Prirodna baština Bosne i Hercegovine”.

Svoje veliko znanje tamo je profesor Redžić pokazao kao scenarist, ali je impresionirao voditeljskom neposrednošću i načinom kako je, obično u neposrednom kontaktu s predmetom svog tumačenja, opisivao svima dobro znano, ali i posve nepoznato endemsko rastinje. Nikad nije ostavljao kameru samu da luta po zelenim prostranstvima, nego je uvijek bio ispred, čak i na mjestima koja su se doimala posve opasnim.

Profesor Redžić je, svojim ukupnim radom, zaslužio čast dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti, a prošle godine izabran je u redovno članstvo. Uporedo sa bogatom naučnom karijerom, rasla je svojevrsna harizma na socijalnom planu.

Iskreno je istrajavao na afirmaciji zajedničkog života u Bosni i Hercegovini, pokazivao i uporno branio vlastito ubjeđenje kako je napredak ove zemlje, uz malo političke volje, poželjan i moguć.

Bio je jedan od utemeljitelja Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, čiji je poslednjih godina bio i predsjednik. Asocijaciju je vodio u teško vrijeme svekolike oskudice i čudnog muka onoga što se naziva akademska zajednica.

Profesor Redžić, sa svoje strane, nikad nije prestao javno djelovati i govoriti, tražiti načine da se, makar sitnim koracima, kreće naprijed. Svoje jasne stavove u vezi sa zajedničkim životom, sa destrukcijama aktuelnih vlasti na evroaltantskim putevima, sa međunacionalnim pitanjima i svekolikom tolerancijom, iznosio je ne birajući vrijeme niti favorizirajući medije po ovoj ili onoj osnovi.

U tom smislu, bio je dragocjeni i pouzdani saradnik i ovoga radija, a nije zabilježeno da je nekom od novinara Radija Slobodna Evropa uskratio odgovor, ma koliko pitanja bila delikatna. A odgovori su, s obzirom na njegovu funkciju predsjednika Kruga 99, obavezujući i podložni i najkritičnijim dioptrijama.
XS
SM
MD
LG