Linkovi

Klimatski pregovori: mnogo riječi, malo napretka

  • Henry Ridgewell

Svjetska banka je ovog mjeseca upozorila da će svijet biti topliji za 3 do 4 stepena Celzijusa do kraja 21-og vijeka, te da će ekstremni vremenski uvjeti postati dio svakodnevnice.

Predstavnici iz gotovo 200 zemalja su započeli razgovore koji će trajati dvije sedmice i čiji je cilj postići sporazume o tome kako ograničiti ispuštanje stakleničkih plinova. Delegati na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama koja se održava u Dohi, u Kataru, prvenstveno će pokušati proširiti protokol iz Kjota. Konferencija će također uključivati i razgovore o izradi novog klimatskog sporazuma koji bi se finalizirao do 2015. godine i stupio na snagu 2020.

Delegati u Dohi se nadaju da će postići novi sporazum o globalnom zagrijavanju. Protokol iz Kjota, potpisan 1997., ističe krajem godine. Taj sporazum je postavio obavezujuće ciljeve za industrijski razvijene zemlje da smanje ispuštanje stakleničkih plinova za, u prosjeku, 5% u odnosu na nivoe iz 1990.

Ali taj je sporazum najvećim dijelom doživio neuspjeh, kaže Dieter Helm, profesor energetske politike na univerzitetu Oxford: „Protokol iz Kjota nije doveo ni do kakve promjene kada je u pitanju globalno ispuštanje plinova. 1990 oni su se povećavali za oko 2 dijela po milionu, a sada se radi o 3 dijela po milionu.“

On dodaje da je glavni nedostatak protokola iz Kjota to što se odnosi na samo mali dio ukupnih ispuštanja stakleničkih plinova u svijetu, jer se najveći dio zapadnih zemalja već de-industrijalizira. „Trebali bi oporezivati trošenje ugljika, kao i njegov uvoz. Tako bi doista plaćali za sve to na zapadu, kao i u ostatku svijeta,“ kaže Dieter Helm.

Usprkos kontinuiranom povećanju štetnih gasova, Ruth Davis iz organizacije Greenpeace kaže da je protokol iz Kjota i dalje ključni elemenat. „Principi sadržani u protokolu iz Kjota su apsolutno potrebni za učinkovit međunarodni sporazum. Ti principi se odnose na zajednička pravila i transparentnost kako bi jedna zemlja mogla vidjeti šta radi druga, kada izrazi predanost prema nečemu,“ kaže Ruth Davis.

Na posljednjem samitu o klimatskim promjenema u Durbanu 2011., delegati nisu uspjeli postići novi sporazum, obećavši samo da će usvojiti pravni sporazum do 2015.

Sam obim ovih susreta je značio da je postizanje konsensusa bilo gotovo nemoguće, kaže Heike Schroeder sa univerziteta East Anglia. „Male zemlje bi došle sa, recimo, tri delegata. Somalija je poslala tri delegata u Kopenhagen, dok je Brazil poslao gotovo 600 delegata. To je ogromna razlika. Stoga male zemlje ne mogu biti dio svih pregovora koji se odvijaju,“ kaže Heike Schroeder i dodaje da nema previše optimizma da će se ovog puta nešto postići.

„Ništa se nije promijenilo. Biće to nastavak onoga što smo već vidjeli, a to je puno priče, a malo napretka,“ kaže Heike Schroeder.

Profesor Helm ima sličan pesimističan stav. „Do 2020 godine, prema trenutnoj stopi rasta, Kina i Indija će biti dvostruko veće, biće 400 do 600 gigawata novog uglja i ispuštaćemo više od 400 dijelova po milionu, kada je u pitanju globalno ispuštanje,“ kaže profesor Helm.

Naučnici kažu da globalno zagrijavanje već pokazuje efekte. Svjetska banka je ovog mjeseca upozorila da će svijet biti topliji za 3 do 4 stepena Celzijusa do kraja 21-og vijeka, te da će ekstremni vremenski uvjeti postati dio svakodnevnice.
XS
SM
MD
LG