Prestižni naučno-istraživački časopis Science objavio je kontroverznu studiju i nekoliko pratećih članaka, opisujući kako mutacije mogu virus ptičje gripe, H5N1, pretvoriti u mnogo virulentniji oblik, sposoban da direktno zarazi i prenosi se među ljudima. To otvara mogućnost smrtonosne pandemije.
Krajem prošle godine stavljen je moratorij na takva istraživanja zbog strahovanja da bi virus iz eksperimenta mogao pasti u ruke terorista. No, sada su izdavači časopisa Science odlučili da naučna vrijednost studije preteže nad brigom za sigurnost.
"Tim objavljivanjem smo učinili dvije stvari: jedna da smo svijet protresli da postane svjestan hitnosti tog problema, i, drugo, da smo gomilu znanstvenika u svijetu potakli da razmišljaju o novim lijekovima, novim terapijama," rekao je, govoreći za Glas Amerike putem Skypea, dr. Bruce Alberts, glavni urednik časopisa Science.
Alberts kaže da je otkriće da virus ptičje gripe može preskočiti vrste i postati prenosiv među sisavcima, - kao rezultat samo nekoliko mutacija! -, od ogromne važnosti. On kaže da je važno objaviti takvu informaciju jer i znanstvenici i kreatori politike u svijetu moraju razumjeti problem i pozabaviti se njime.
"Taj je virus trenutno najopasniji u Indoneziji, Vijetnamu, Kini i sličnim mjestima. Ukoliko odlučimo zadržati takvu informaciju u Sjedinjenim Državama, to je strašan diplomatski problem za svakoga."
"Kad god provodite istraživanje koje uključuje zarazne bolesti, postoji mogućnost, kako mi to zovemo, dvojne upotrebe, odnosno značajnih koristi jednako kao i mogućnosti za značajne rizike," kaže dr. Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, ističući da je to istraživanje važno jer pruža bolje razumijevanje virusa u razvoju i mogućeg prelijevanja zaraze iz populacije ptica na ljude ili druge sisavce.
Stručnjaci kažu da je to opasna pionirska zona istraživanja gdje znanstvenici moraju imati pristup važnim nalazima drugih znanstvenika kako bi brže napredovali u radu. Fauci: "Zato što u prirodi virus već radi ono što mi pokušavamo ustanoviti što radi kroz eksperimente. Ako ne budemo radili ekperimente, virus neće jednostavno nestati. On je tu, on je jako opasan i opasan je sada!"
Za sada, virus H5N1 se uglavnom vidi kod pataka i kokoši, a zarazio je samo oko 600 ljudi od 2003. Ali, kad se prenese na čovjeka, pokazao se iznimno pogibeljnim, usmrtivši oko polovice zaraženih.
Stručnjaci kažu da informacije o genetskom ustroju virusa moraju biti naširoko dijeljene među znanstvenicima. Oni koji rade na razvoju lijekova protiv tog virusa moraju znati kakav je on, kako se adaptira na ljude, te razmjere njegovog prijenosa sa životinja na ljude i sa čovjeka na čovjeka.
Krajem prošle godine stavljen je moratorij na takva istraživanja zbog strahovanja da bi virus iz eksperimenta mogao pasti u ruke terorista. No, sada su izdavači časopisa Science odlučili da naučna vrijednost studije preteže nad brigom za sigurnost.
"Tim objavljivanjem smo učinili dvije stvari: jedna da smo svijet protresli da postane svjestan hitnosti tog problema, i, drugo, da smo gomilu znanstvenika u svijetu potakli da razmišljaju o novim lijekovima, novim terapijama," rekao je, govoreći za Glas Amerike putem Skypea, dr. Bruce Alberts, glavni urednik časopisa Science.
Alberts kaže da je otkriće da virus ptičje gripe može preskočiti vrste i postati prenosiv među sisavcima, - kao rezultat samo nekoliko mutacija! -, od ogromne važnosti. On kaže da je važno objaviti takvu informaciju jer i znanstvenici i kreatori politike u svijetu moraju razumjeti problem i pozabaviti se njime.
"Taj je virus trenutno najopasniji u Indoneziji, Vijetnamu, Kini i sličnim mjestima. Ukoliko odlučimo zadržati takvu informaciju u Sjedinjenim Državama, to je strašan diplomatski problem za svakoga."
"Kad god provodite istraživanje koje uključuje zarazne bolesti, postoji mogućnost, kako mi to zovemo, dvojne upotrebe, odnosno značajnih koristi jednako kao i mogućnosti za značajne rizike," kaže dr. Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, ističući da je to istraživanje važno jer pruža bolje razumijevanje virusa u razvoju i mogućeg prelijevanja zaraze iz populacije ptica na ljude ili druge sisavce.
Stručnjaci kažu da je to opasna pionirska zona istraživanja gdje znanstvenici moraju imati pristup važnim nalazima drugih znanstvenika kako bi brže napredovali u radu. Fauci: "Zato što u prirodi virus već radi ono što mi pokušavamo ustanoviti što radi kroz eksperimente. Ako ne budemo radili ekperimente, virus neće jednostavno nestati. On je tu, on je jako opasan i opasan je sada!"
Za sada, virus H5N1 se uglavnom vidi kod pataka i kokoši, a zarazio je samo oko 600 ljudi od 2003. Ali, kad se prenese na čovjeka, pokazao se iznimno pogibeljnim, usmrtivši oko polovice zaraženih.
Stručnjaci kažu da informacije o genetskom ustroju virusa moraju biti naširoko dijeljene među znanstvenicima. Oni koji rade na razvoju lijekova protiv tog virusa moraju znati kakav je on, kako se adaptira na ljude, te razmjere njegovog prijenosa sa životinja na ljude i sa čovjeka na čovjeka.
